Savjeti › Srce i pritisak

Normalan puls u mirovanju: po godinama, nizak i visok puls

Objavljeno 10. oktobar 2026.

Puls je broj otkucaja srca u jednoj minuti. Kod odraslih je normalan puls u mirovanju obično između 60 i 100 otkucaja u minuti, kako navodi britanska fondacija za srce (BHF, puls). Isti raspon vrijedi i u 30. i u 70. godini, pa „tabela pulsa po godinama“ za odrasle zapravo ima samo jedan red.

Kratak odgovor: normalan puls u mirovanju kod odraslih je 60 do 100 otkucaja u minuti, bez obzira na dob; kod dobro utreniranih ljudi može biti 40 do 60 (MedlinePlus, puls). Puls ispod 60 ili iznad 100 nije sam po sebi bolest, ali ako je u mirovanju stalno brz, spor ili nepravilan, BHF savjetuje pregled kod ljekara, i to ranije ako vam se uz to vrti ili ste blizu nesvjestice. Ako uz brz, spor ili nepravilan puls imate bol u grudima, kratak dah ili ste se onesvijestili, zovite 124.

U nastavku je koliki je normalan puls, postoji li tabela po godinama, šta znače brojke koje ljudi najčešće upisuju u pretraživač (50, 55, 80, 90, 100), kako puls pravilno izmjeriti, zašto je nizak ili visok, kakav je odnos pulsa i pritiska i koliki je puls kod trčanja. Tekst je za odrasle; puls djece, beba i trudnica ovdje nije obrađen.

Kada je puls razlog za hitnu pomoć (124)?

Odmah pozovite hitnu pomoć (124) ako uz brz, spor ili nepravilan puls imate bol u grudima, kratak dah ili ste se onesvijestili. Ovaj dio stavljamo na početak jer je najvažniji.

Zovite 124 ako:

• vam srce lupa ili juri i to ne prestaje, ili uz to imate bol u grudima, kratak dah ili osjećaj nesvjestice (NHS, lupanje srca);
• imate brz ili nepravilan puls i uz to bol u grudima, otežano disanje, znojenje, mučninu ili povraćanje, nesvjesticu ili vrtoglavicu, jaku glavobolju, slabost ili utrnulost jedne strane tijela, gubitak vida, zbunjenost ili otežan govor (NHS, atrijalna fibrilacija);
• imate spor puls i uz to bol u grudima, otežano disanje ili ste se onesvijestili (MedlinePlus, spor puls).

NHS uz to navodi da se u hitnu službu ne vozite sami.

Koliki je normalan puls u mirovanju?

Normalan puls u mirovanju kod odraslih je obično 60 do 100 otkucaja u minuti. U tome se slažu svi izvori koje smo otvorili:

• BHF: normalan puls u mirovanju odraslih je obično između 60 i 100 otkucaja u minuti (BHF, puls).
• NHLBI (američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv): većina odraslih u mirovanju ima 60 do 100 otkucaja u minuti (NHLBI, vrste aritmija).
• NHS (britanska javna zdravstvena služba): normalan puls u mirovanju je 60 do 100 otkucaja u minuti (NHS, supraventrikularna tahikardija).

BHF dodaje dvije važne napomene. Prvo, neki ljudi imaju puls izvan tog raspona i to je za njih normalno. Drugo, puls se mijenja iz minute u minutu, a na njega utiču dob, zdravlje, spol, kretanje, pušenje i alkohol. Zato jedan izmjereni broj govori manje od nekoliko mjerenja u miru, u različite dane.

Normalan puls po godinama: tabela

Za odrasle tabela po godinama ima samo jedan raspon: 60 do 100 otkucaja u minuti, od desete godine života do duboke starosti. Tako navodi američka medicinska enciklopedija MedlinePlus, koju izdaje Nacionalna medicinska biblioteka SAD-a (MedlinePlus, puls):

Posebne redove po dobi MedlinePlus ima samo za djecu mlađu od 10 godina, kojima je puls brži; njih ovdje ne navodimo.

Na internetu kruže tabele s posebnim brojem za svaku deceniju života („normalan puls za 50 godina“, „za 60 godina“ i slično). Nijedan izvor koji smo otvorili (BHF, NHS, NHLBI, MedlinePlus) ne daje takve redove za puls u mirovanju odraslih, pa ih ni mi ne navodimo. Ista je stvar s pritiskom: i tamo su granice jednake za sve odrasle, što objašnjavamo u tekstu normalan krvni pritisak po godinama.

Normalan puls kod žena i muškaraca

Raspon je isti, 60 do 100 otkucaja u minuti. BHF navodi da žene u mirovanju imaju nešto viši puls od muškaraca, jer je žensko srce u prosjeku nešto manje i jednim otkucajem izbaci manje krvi (BHF, puls). Koliko viši, BHF ne navodi brojkom.

Normalan puls kod starijih osoba

Puls u mirovanju se sa starenjem gotovo ne mijenja: MedlinePlus navodi da je otprilike isti kao prije (MedlinePlus, promjene vitalnih znakova sa starenjem). Mijenja se nešto drugo:

• pri naporu pulsu treba više vremena da poraste i više vremena da se nakon napora smiri,
• najviši puls pri naporu niži je nego u mladosti,
• u starijoj su dobi češći vrlo spor ili vrlo brz puls i poremećaji ritma poput atrijalne fibrilacije,
• neki lijekovi koje stariji često piju usporavaju puls, na primjer beta-blokatori i digoksin.

Zato kod starije osobe nije dovoljno gledati samo broj. Jednako je važno da li je ritam pravilan i ima li tegoba.

Puls 50, 55, 80, 90 ili 100 u mirovanju: šta znači vaš broj?

Brojke od 60 do 100 u mirovanju su unutar normalnog raspona, a ispod 60 i iznad 100 izvori za većinu ljudi smatraju presporim, odnosno prebrzim. Tabela tumači brojke prema BHF-u, NHLBI-ju i MedlinePlusu. Jedno mjerenje nije dijagnoza.

Dva pojma iz tabele: bradikardija je puls u mirovanju sporiji od 60, a tahikardija brži od 100 otkucaja u minuti (NHLBI). To su nazivi za brzinu, a ne dijagnoze: ljekar tek treba utvrditi zašto je puls takav.

Kako pravilno izmjeriti puls u mirovanju?

Puls u mirovanju mjeri se nakon najmanje 10 minuta odmora, s dva prsta na ručnom zglobu, a otkucaji se broje cijelu minutu. Uputstva su prema MedlinePlusu:

1. Odmorite se najmanje 10 minuta. Puls izmjeren odmah nakon stepenica nije puls u mirovanju.
2. Nađite puls na ručnom zglobu: kažiprst i srednji prst položite na unutrašnju stranu ručnog zgloba, ispod korijena palca, i lagano pritisnite dok ne osjetite otkucaje.
3. Brojite cijelu minutu. Može i 30 sekundi pa pomnožiti s 2, ili 15 sekundi pa pomnožiti s 4.
4. Zapišite broj i da li je ritam bio pravilan.

Puls se može opipati i na vratu, pored grkljana. MedlinePlus upozorava da tada prvo sjednete ili legnete, jer pritisak na vrat može usporiti srce ili izazvati nesvjesticu, i da nikada ne pritišćete obje strane vrata odjednom.

Pametni sat, narukvica i aparat za pritisak

Uređaji koji mjere puls mogu ga pratiti, ali ne mogu postaviti dijagnozu (BHF, puls). BHF navodi i da pametni satovi i narukvice ponekad pokažu pogrešan broj, na primjer kad je baterija slaba ili je koža znojna, pa kod neobičnog očitanja puls provjerite prstima (BHF, puls pri vježbanju).

Nizak puls (ispod 60): uzroci i šta raditi?

Puls ispod 60 otkucaja u minuti može biti sasvim normalan, posebno kod tjelesno aktivnih ljudi i u snu, a ljekaru se treba javiti kad uz njega ima tegoba. MedlinePlus navodi da puls tokom spavanja može pasti ispod 60 i da neki sportisti i tjelesno aktivni ljudi imaju normalan puls ispod 60 (MedlinePlus, spor puls). BHF objašnjava zašto: srce koje redovno vježba s vremenom pumpa krv efikasnije.

Uzroci sporog pulsa koje MedlinePlus navodi:

• promjene na srcu koje dolaze s godinama,
• lijekovi: beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala, lijekovi za srčani ritam, opioidi i neki antidepresivi,
• smanjen rad štitne žlijezde,
• bolesti srca, na primjer preboljeli srčani udar,
• poremećaj soli (elektrolita) u krvi, pothlađenost,
• apneja u snu (zastoji disanja tokom spavanja).

Tegobe koje uz spor puls traže ljekara su nesvjestica ili osjećaj da ćete se onesvijestiti, vrtoglavica, umor i slabost, zbunjenost, otežano disanje, lupanje srca te bol ili stezanje u grudima, posebno pri naporu. Uz bol u grudima, otežano disanje ili nesvjesticu MedlinePlus traži hitnu pomoć, kod nas 124.

Ako vas uz nizak puls muči stalan umor, koje nalaze ljekar obično traži, piše u tekstu stalni umor i pospanost.

Kako povećati nizak puls?

Nijedan izvor koji smo otvorili ne navodi hranu, piće, čaj ni dodatak ishrani kojim se nizak puls podiže kod kuće, pa takve savjete ovdje ne dajemo. Prema MedlinePlusu:

• ljudi s blagim tegobama ili bez njih često ne trebaju liječenje,
• ako puls usporava lijek, ljekar ga može prilagoditi ili zamijeniti,
• ako postoji bolest koja usporava puls, liječi se ona,
• nekim ljudima ugrađuje se pejsmejker.

Lijekove ne prekidajte i ne smanjujte sami. BHF savjetuje da o lijekovima koji utiču na puls razgovarate s ljekarom.

Visok puls u mirovanju (iznad 100): zašto je puls brz?

Puls u mirovanju iznad 100 otkucaja u minuti najčešće je odgovor tijela na nešto drugo: infekciju, povišenu temperaturu, stres ili premalo tečnosti. BHF kao moguće uzroke brzog pulsa u mirovanju navodi (BHF, puls):

NHS uz to navodi kofein, nikotin, manjak sna i naporno vježbanje (NHS, lupanje srca). Brz puls mogu pratiti vrtoglavica, osjećaj nesvjestice, umor i lupanje ili treperenje u grudima.

Brz puls može biti i poremećaj srčanog ritma. Kod atrijalne fibrilacije puls je nepravilan i često brži od 100 otkucaja u minuti (NHS). Kod supraventrikularne tahikardije srce odjednom počne kucati brže od 100; napad obično traje nekoliko minuta, a ponekad i nekoliko sati (NHS). Ako vam se srce često odjednom ubrza, NHS navodi da ljekar može tražiti EKG kako bi našao uzrok.

Kako smiriti ubrzan puls?

Ako nemate nijedan od hitnih znakova s početka teksta, sjednite, odmorite se i izmjerite puls ponovo nakon 10 minuta. Dugoročno, NHS navodi da pomaže izbjegavati ono što ubrzan rad srca pokreće: stres, pušenje, kofein i alkohol (NHS, lupanje srca).

Osjećaj da srce lupa, juri ili preskače tema je za sebe. Uzroke, vrste i šta učiniti u tom trenutku opisujemo u tekstu lupanje srca: uzroci, pa to ovdje ne ponavljamo.

Visok puls uz normalan ili nizak pritisak: šta to znači?

Puls i pritisak su dvije različite brojke: puls je broj otkucaja u minuti, a pritisak je pritisak krvi u krvnim sudovima, izražen u mmHg. Nijedan izvor koji smo otvorili ne daje pravilo po kojem bi se iz jedne brojke zaključivalo o drugoj, pa takvo pravilo ne navodimo ni mi. Šta se iz izvora ipak može reći:

• Visok puls, normalan pritisak. Uzroci brzog pulsa s BHF-ovog spiska (infekcija, povišena temperatura, stres, slabokrvnost, štitna žlijezda, dehidracija, alkohol) vrijede i kad je pritisak uredan. Uredan pritisak zato nije razlog da se stalno brz puls u mirovanju ne pokaže ljekaru.
• Visok puls, nizak pritisak. Nizak je pritisak ispod 90/60 mmHg, a među uzrocima BHF navodi dehidraciju, gubitak krvi i neke lijekove za srce i pritisak (BHF, nizak pritisak). NHS savjetuje da se hitno javite ljekaru ako uz znakove dehidracije imate brz puls, ubrzano dišete ili vam se pri ustajanju vrti i to ne prolazi (NHS, dehidracija). Ako je uz to koža hladna, blijeda ili plavkasta, ako je osoba zbunjena ili je teško probuditi, NHS traži hitnu pomoć (124).
• Nizak puls, nizak pritisak. BHF među uzrocima niskog pritiska navodi i neke poremećaje ritma, uključujući spor puls. Uz vrtoglavicu, slabost ili nesvjesticu javite se ljekaru.

Kako prepoznati i ublažiti tegobe niskog pritiska, piše u tekstu nizak pritisak: simptomi.

Koliki je normalan puls kod trčanja i vježbanja?

Pri naporu je puls viši nego u mirovanju i to je normalno; koliko smije porasti, procjenjuje se iz najvišeg pulsa, koji se računa tako što od 220 oduzmete svoje godine. BHF za umjereni napor navodi 50 do 70 % tog broja (BHF, puls pri vježbanju), a MedlinePlus za naporno vježbanje 70 do 85 % (MedlinePlus, vježbanje i srce).

Ovo je jedina tabela pulsa „po godinama“ koju izvori zaista daju, i odnosi se na napor, a ne na mirovanje. Brojke su prema MedlinePlusu (50 do 85 % najvišeg pulsa):

Primjer iz BHF-a: osoba od 60 godina ima procijenjeni najviši puls 160, pa joj je umjereni napor između 80 i 112 otkucaja u minuti.

Nekoliko napomena uz tabelu:

• To je procjena, a ne granica. Jednostavnija provjera je „test govora“: pri umjerenom naporu toplo vam je i dišete nešto dublje, ali možete normalno razgovarati (BHF).
• Lijekovi mijenjaju brojke. Neki lijekovi za pritisak snižavaju ciljni puls, pa pitajte ljekara koji raspon vrijedi za vas (MedlinePlus).
• Mjerenje u trčanju: zastanite, brojite otkucaje 10 sekundi i pomnožite sa 6 (MedlinePlus).
• Prije početka pitajte ljekara ako imate bolest srca, visoki pritisak ili šećernu bolest, ili dugo niste vježbali.
• Javite se ljekaru ako vam se pri naporu vrti, srce lupa ili osjetite bol u grudima (BHF).

Postoji li čaj ili dodatak ishrani za puls?

Nijedan izvor koji smo otvorili za ovaj tekst ne navodi čaj, biljku, vitamin ni mineral kojim se puls u mirovanju podiže ili spušta. Zato uz ovaj tekst ne preporučujemo nijedan proizvod. Ono što izvori navode jesu navike: manje kofeina i alkohola, bez cigareta, manje stresa i redovno kretanje. Šta se zna o glogu, koji se kod nas tradicionalno pije za „nervozno srce“, i zašto prije njega treba pregled, piše u tekstu o lupanju srca.

Kada ljekaru zbog pulsa?

Porodičnom ljekaru javite se ako je puls u mirovanju stalno brz, stalno spor ili nepravilan (BHF, MedlinePlus). Zakažite pregled ako:

• vam je puls u mirovanju stalno iznad 100 ili stalno ispod 60, a niste sportista;
• je puls nepravilan ili ga teško napipate;
• uz spor puls osjećate umor, vrtoglavicu ili ste blizu nesvjestice (javite se što prije);
• vam se lupanje srca stalno vraća, postaje češće ili traje duže od nekoliko minuta, ili uz lupanje imate bolest srca ili je neko u porodici ima (NHS);
• vam se srce često odjednom ubrza (NHS);
• pijete lijek koji utiče na puls i primijetili ste promjenu.

Ljekar će obično opipati puls, izmjeriti pritisak i napraviti EKG, a po potrebi tražiti Holter, koji bilježi rad srca 24 sata, te krvne nalaze, na primjer hormone štitne žlijezde i elektrolite (MedlinePlus). Ponesite zapis mjerenja: datum, doba dana, broj i da li je ritam bio pravilan.

Ako uz puls koji vas brine imate bol u grudima, kratak dah ili nesvjesticu, ne čekajte termin: zovite 124. Ostale tekstove o srcu i pritisku naći ćete u kategoriji Srce i pritisak.

Ukratko

Tekst je informativan i ne zamjenjuje savjet ljekara ili farmaceuta. Proizvodi u ponudi su dodaci prehrani i kozmetički preparati, ne lijekovi.