Savjeti › Srce i tlak

Normalan puls u mirovanju: po godinama, nizak i visok puls

Objavljeno 10. listopada 2026.

Puls je broj otkucaja srca u jednoj minuti. Kod odraslih je normalan puls u mirovanju obično između 60 i 100 otkucaja u minuti, kako navodi britanska zaklada za srce (BHF, puls). Isti raspon vrijedi i u 30. i u 70. godini, pa „tablica pulsa po godinama“ za odrasle zapravo ima samo jedan redak.

Kratki odgovor: normalan puls u mirovanju kod odraslih je 60 do 100 otkucaja u minuti, bez obzira na dob; kod dobro utreniranih ljudi može biti 40 do 60 (MedlinePlus, puls). Puls ispod 60 ili iznad 100 nije sam po sebi bolest, ali ako je u mirovanju stalno brz, spor ili nepravilan, BHF savjetuje pregled kod liječnika, i to ranije ako vam se uz to vrti ili ste blizu nesvjestice. Ako uz brz, spor ili nepravilan puls imate bol u prsima, kratak dah ili ste se onesvijestili, zovite 112.

U nastavku je koliki je normalan puls, postoji li tablica po godinama, što znače brojke koje ljudi najčešće upisuju u tražilicu (50, 55, 80, 90, 100), kako puls pravilno izmjeriti, zašto je nizak ili visok, kakav je odnos pulsa i tlaka i koliki je puls kod trčanja. Tekst je za odrasle; puls djece, beba i trudnica ovdje nije obrađen.

Kada je puls razlog za hitnu pomoć (112)?

Odmah nazovite hitnu pomoć (112) ako uz brz, spor ili nepravilan puls imate bol u prsima, kratak dah ili ste se onesvijestili. Ovaj dio stavljamo na početak jer je najvažniji.

Zovite 112 ako:

• vam srce lupa ili juri i to ne prestaje, ili uz to imate bol u prsima, kratak dah ili osjećaj nesvjestice (NHS, lupanje srca);
• imate brz ili nepravilan puls i uz to bol u prsima, otežano disanje, znojenje, mučninu ili povraćanje, nesvjesticu ili vrtoglavicu, jaku glavobolju, slabost ili utrnulost jedne strane tijela, gubitak vida, smetenost ili otežan govor (NHS, fibrilacija atrija);
• imate spor puls i uz to bol u prsima, otežano disanje ili ste se onesvijestili (MedlinePlus, spor puls).

NHS uz to navodi da se u hitnu službu ne vozite sami.

Koliki je normalan puls u mirovanju?

Normalan puls u mirovanju kod odraslih je obično 60 do 100 otkucaja u minuti. U tome se slažu svi izvori koje smo otvorili:

• BHF: normalan puls u mirovanju odraslih je obično između 60 i 100 otkucaja u minuti (BHF, puls).
• NHLBI (američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv): većina odraslih u mirovanju ima 60 do 100 otkucaja u minuti (NHLBI, vrste aritmija).
• NHS (britanska javna zdravstvena služba): normalan puls u mirovanju je 60 do 100 otkucaja u minuti (NHS, supraventrikularna tahikardija).

BHF dodaje dvije važne napomene. Prvo, neki ljudi imaju puls izvan tog raspona i to je za njih normalno. Drugo, puls se mijenja iz minute u minutu, a na njega utječu dob, zdravlje, spol, kretanje, pušenje i alkohol. Zato jedan izmjereni broj govori manje od nekoliko mjerenja u miru, u različite dane.

Normalan puls po godinama: tablica

Za odrasle tablica po godinama ima samo jedan raspon: 60 do 100 otkucaja u minuti, od desete godine života do duboke starosti. Tako navodi američka medicinska enciklopedija MedlinePlus, koju izdaje Nacionalna medicinska knjižnica SAD-a (MedlinePlus, puls):

Zasebne retke po dobi MedlinePlus ima samo za djecu mlađu od 10 godina, kojima je puls brži; njih ovdje ne navodimo.

Na internetu kruže tablice s posebnim brojem za svako desetljeće života („normalan puls za 50 godina“, „za 60 godina“ i slično). Nijedan izvor koji smo otvorili (BHF, NHS, NHLBI, MedlinePlus) ne daje takve retke za puls u mirovanju odraslih, pa ih ni mi ne navodimo. Ista je stvar s tlakom: i tamo su granice jednake za sve odrasle, što objašnjavamo u tekstu normalan krvni tlak po godinama.

Normalan puls kod žena i muškaraca

Raspon je isti, 60 do 100 otkucaja u minuti. BHF navodi da žene u mirovanju imaju nešto viši puls od muškaraca, jer je žensko srce u prosjeku nešto manje i jednim otkucajem izbaci manje krvi (BHF, puls). Koliko viši, BHF ne navodi brojkom.

Normalan puls kod starijih osoba

Puls u mirovanju se sa starenjem gotovo ne mijenja: MedlinePlus navodi da je otprilike isti kao prije (MedlinePlus, promjene vitalnih znakova sa starenjem). Mijenja se nešto drugo:

• pri naporu pulsu treba više vremena da poraste i više vremena da se nakon napora smiri,
• najviši puls pri naporu niži je nego u mladosti,
• u starijoj su dobi češći vrlo spor ili vrlo brz puls i poremećaji ritma poput fibrilacije atrija,
• neki lijekovi koje stariji često piju usporavaju puls, na primjer beta-blokatori i digoksin.

Zato kod starije osobe nije dovoljno gledati samo broj. Jednako je važno je li ritam pravilan i ima li tegoba.

Puls 50, 55, 80, 90 ili 100 u mirovanju: što znači vaš broj?

Brojke od 60 do 100 u mirovanju su unutar normalnog raspona, a ispod 60 i iznad 100 izvori za većinu ljudi smatraju presporim, odnosno prebrzim. Tablica tumači brojke prema BHF-u, NHLBI-ju i MedlinePlusu. Jedno mjerenje nije dijagnoza.

Dva pojma iz tablice: bradikardija je puls u mirovanju sporiji od 60, a tahikardija brži od 100 otkucaja u minuti (NHLBI). To su nazivi za brzinu, a ne dijagnoze: liječnik tek treba utvrditi zašto je puls takav.

Kako pravilno izmjeriti puls u mirovanju?

Puls u mirovanju mjeri se nakon najmanje 10 minuta odmora, s dva prsta na zapešću, a otkucaji se broje cijelu minutu. Upute su prema MedlinePlusu:

1. Odmorite se najmanje 10 minuta. Puls izmjeren odmah nakon stepenica nije puls u mirovanju.
2. Nađite puls na zapešću: kažiprst i srednji prst položite na unutarnju stranu zapešća, ispod korijena palca, i lagano pritisnite dok ne osjetite otkucaje.
3. Brojite cijelu minutu. Može i 30 sekundi pa pomnožiti s 2, ili 15 sekundi pa pomnožiti s 4.
4. Zapišite broj i je li ritam bio pravilan.

Puls se može opipati i na vratu, pokraj grkljana. MedlinePlus upozorava da tada prvo sjednete ili legnete, jer pritisak na vrat može usporiti srce ili izazvati nesvjesticu, i da nikada ne pritišćete obje strane vrata odjednom.

Pametni sat, narukvica i tlakomjer

Uređaji koji mjere puls mogu ga pratiti, ali ne mogu postaviti dijagnozu (BHF, puls). BHF navodi i da pametni satovi i narukvice ponekad pokažu pogrešan broj, na primjer kad je baterija slaba ili je koža znojna, pa kod neobičnog očitanja puls provjerite prstima (BHF, puls pri vježbanju).

Nizak puls (ispod 60): uzroci i što raditi?

Puls ispod 60 otkucaja u minuti može biti sasvim normalan, osobito kod tjelesno aktivnih ljudi i u snu, a liječniku se treba javiti kad uz njega ima tegoba. MedlinePlus navodi da puls tijekom spavanja može pasti ispod 60 i da neki sportaši i tjelesno aktivni ljudi imaju normalan puls ispod 60 (MedlinePlus, spor puls). BHF objašnjava zašto: srce koje redovito vježba s vremenom pumpa krv učinkovitije.

Uzroci sporog pulsa koje MedlinePlus navodi:

• promjene na srcu koje dolaze s godinama,
• lijekovi: beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala, lijekovi za srčani ritam, opioidi i neki antidepresivi,
• smanjen rad štitnjače,
• bolesti srca, na primjer preboljeli srčani udar,
• poremećaj soli (elektrolita) u krvi, pothlađenost,
• apneja u snu (zastoji disanja tijekom spavanja).

Tegobe koje uz spor puls traže liječnika su nesvjestica ili osjećaj da ćete se onesvijestiti, vrtoglavica, umor i slabost, smetenost, otežano disanje, lupanje srca te bol ili stezanje u prsima, osobito pri naporu. Uz bol u prsima, otežano disanje ili nesvjesticu MedlinePlus traži hitnu pomoć, kod nas 112.

Ako vas uz nizak puls muči stalan umor, koje nalaze liječnik obično traži, piše u tekstu stalni umor i pospanost.

Kako povećati nizak puls?

Nijedan izvor koji smo otvorili ne navodi hranu, piće, čaj ni dodatak prehrani kojim se nizak puls podiže kod kuće, pa takve savjete ovdje ne dajemo. Prema MedlinePlusu:

• ljudi s blagim tegobama ili bez njih često ne trebaju liječenje,
• ako puls usporava lijek, liječnik ga može prilagoditi ili zamijeniti,
• ako postoji bolest koja usporava puls, liječi se ona,
• nekim ljudima ugrađuje se elektrostimulator srca (pacemaker).

Lijekove ne prekidajte i ne smanjujte sami. BHF savjetuje da o lijekovima koji utječu na puls razgovarate s liječnikom.

Visok puls u mirovanju (iznad 100): zašto je puls brz?

Puls u mirovanju iznad 100 otkucaja u minuti najčešće je odgovor tijela na nešto drugo: infekciju, vrućicu, stres ili premalo tekućine. BHF kao moguće uzroke brzog pulsa u mirovanju navodi (BHF, puls):

NHS uz to navodi kofein, nikotin, manjak sna i naporno vježbanje (NHS, lupanje srca). Brz puls mogu pratiti vrtoglavica, osjećaj nesvjestice, umor i lupanje ili treperenje u prsima.

Brz puls može biti i poremećaj srčanog ritma. Kod fibrilacije atrija puls je nepravilan i često brži od 100 otkucaja u minuti (NHS). Kod supraventrikularne tahikardije srce odjednom počne kucati brže od 100; napadaj obično traje nekoliko minuta, a ponekad i nekoliko sati (NHS). Ako vam se srce često odjednom ubrza, NHS navodi da liječnik može tražiti EKG kako bi našao uzrok.

Kako smiriti ubrzan puls?

Ako nemate nijedan od hitnih znakova s početka teksta, sjednite, odmorite se i izmjerite puls ponovno nakon 10 minuta. Dugoročno, NHS navodi da pomaže izbjegavati ono što ubrzan rad srca pokreće: stres, pušenje, kofein i alkohol (NHS, lupanje srca).

Osjećaj da srce lupa, juri ili preskače tema je za sebe. Uzroke, vrste i što učiniti u tom trenutku opisujemo u tekstu lupanje srca: uzroci, pa to ovdje ne ponavljamo.

Visok puls uz normalan ili nizak tlak: što to znači?

Puls i tlak su dvije različite brojke: puls je broj otkucaja u minuti, a tlak je pritisak krvi u žilama, izražen u mmHg. Nijedan izvor koji smo otvorili ne daje pravilo po kojem bi se iz jedne brojke zaključivalo o drugoj, pa takvo pravilo ne navodimo ni mi. Što se iz izvora ipak može reći:

• Visok puls, normalan tlak. Uzroci brzog pulsa s BHF-ova popisa (infekcija, vrućica, stres, slabokrvnost, štitnjača, dehidracija, alkohol) vrijede i kad je tlak uredan. Uredan tlak zato nije razlog da se stalno brz puls u mirovanju ne pokaže liječniku.
• Visok puls, nizak tlak. Nizak je tlak ispod 90/60 mmHg, a među uzrocima BHF navodi dehidraciju, gubitak krvi i neke lijekove za srce i tlak (BHF, nizak tlak). NHS savjetuje da se hitno javite liječniku ako uz znakove dehidracije imate brz puls, ubrzano dišete ili vam se pri ustajanju vrti i to ne prolazi (NHS, dehidracija). Ako je uz to koža hladna, blijeda ili plavkasta, ako je osoba smetena ili je teško probuditi, NHS traži hitnu pomoć (112).
• Nizak puls, nizak tlak. BHF među uzrocima niskog tlaka navodi i neke poremećaje ritma, uključujući spor puls. Uz vrtoglavicu, slabost ili nesvjesticu javite se liječniku.

Kako prepoznati i ublažiti tegobe niskog tlaka, piše u tekstu nizak tlak: simptomi.

Koliki je normalan puls kod trčanja i vježbanja?

Pri naporu je puls viši nego u mirovanju i to je normalno; koliko smije porasti, procjenjuje se iz najvišeg pulsa, koji se računa tako da od 220 oduzmete svoje godine. BHF za umjereni napor navodi 50 do 70 % tog broja (BHF, puls pri vježbanju), a MedlinePlus za naporno vježbanje 70 do 85 % (MedlinePlus, vježbanje i srce).

Ovo je jedina tablica pulsa „po godinama“ koju izvori doista daju, i odnosi se na napor, a ne na mirovanje. Brojke su prema MedlinePlusu (50 do 85 % najvišeg pulsa):

Primjer iz BHF-a: osoba od 60 godina ima procijenjeni najviši puls 160, pa joj je umjereni napor između 80 i 112 otkucaja u minuti.

Nekoliko napomena uz tablicu:

• To je procjena, a ne granica. Jednostavnija provjera je „test govora“: pri umjerenom naporu toplo vam je i dišete nešto dublje, ali možete normalno razgovarati (BHF).
• Lijekovi mijenjaju brojke. Neki lijekovi za tlak snižavaju ciljni puls, pa pitajte liječnika koji raspon vrijedi za vas (MedlinePlus).
• Mjerenje u trčanju: zastanite, brojite otkucaje 10 sekundi i pomnožite sa 6 (MedlinePlus).
• Prije početka pitajte liječnika ako imate bolest srca, visoki tlak ili šećernu bolest, ili dugo niste vježbali.
• Javite se liječniku ako vam se pri naporu vrti, srce lupa ili osjetite bol u prsima (BHF).

Postoji li čaj ili dodatak prehrani za puls?

Nijedan izvor koji smo otvorili za ovaj tekst ne navodi čaj, biljku, vitamin ni mineral kojim se puls u mirovanju podiže ili spušta. Zato uz ovaj tekst ne preporučujemo nijedan proizvod. Ono što izvori navode jesu navike: manje kofeina i alkohola, bez cigareta, manje stresa i redovito kretanje. Što se zna o glogu, koji se kod nas tradicionalno pije za „nervozno srce“, i zašto prije njega treba pregled, piše u tekstu o lupanju srca.

Kada liječniku zbog pulsa?

Liječniku obiteljske medicine javite se ako je puls u mirovanju stalno brz, stalno spor ili nepravilan (BHF, MedlinePlus). Naručite se na pregled ako:

• vam je puls u mirovanju stalno iznad 100 ili stalno ispod 60, a niste sportaš;
• je puls nepravilan ili ga teško napipate;
• uz spor puls osjećate umor, vrtoglavicu ili ste blizu nesvjestice (javite se što prije);
• vam se lupanje srca stalno vraća, postaje češće ili traje dulje od nekoliko minuta, ili uz lupanje imate bolest srca ili je netko u obitelji ima (NHS);
• vam se srce često odjednom ubrza (NHS);
• pijete lijek koji utječe na puls i primijetili ste promjenu.

Liječnik će obično opipati puls, izmjeriti tlak i napraviti EKG, a po potrebi tražiti Holter, koji bilježi rad srca 24 sata, te krvne nalaze, na primjer hormone štitnjače i elektrolite (MedlinePlus). Ponesite zapis mjerenja: datum, doba dana, broj i je li ritam bio pravilan.

Ako uz puls koji vas brine imate bol u prsima, kratak dah ili nesvjesticu, ne čekajte termin: zovite 112. Ostale tekstove o srcu i tlaku naći ćete u kategoriji Srce i tlak.

Ukratko

Tekst je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika ili ljekarnika. Proizvodi u ponudi su dodaci prehrani i kozmetički proizvodi, ne lijekovi.