Savjeti › Srce i pritisak

Lupanje srca: uzroci, kada je bezazleno i kada je opasno

Objavljeno 23. septembar 2026.

Lupanje srca je osjećaj da vam srce tuče jako, brzo, nepravilno ili “preskače”. Najčešći uzroci su stres i anksioznost, kafa, alkohol, nikotin, napor, loš san, a kod žena i menopauza; kod većine ljudi je bezazleno i prođe samo. Ali ako uz lupanje osjetite bol u grudima, kratak dah, nesvjesticu ili lupanje ne prestaje, odmah zovite hitnu pomoć (124).

Prvo: kada je lupanje srca hitno

Ovaj dio stavljamo na početak, jer je najvažniji. Britanska javna zdravstvena služba NHS savjetuje da se odmah zove hitna pomoć ako lupanje srca ne prestaje ili ako ga prate bol u grudima, kratak dah ili osjećaj nesvjestice (NHS, lupanje srca).

Pozovite 124 ako uz lupanje srca imate:

• bol, pritisak, stezanje ili žarenje u grudima, koje se može širiti u ruku, vrat, vilicu ili leđa,
• kratak dah ili osjećaj gušenja,
• nesvjesticu, jaku vrtoglavicu ili ste izgubili svijest,
• lupanje koje ne prestaje, ili je puls u mirovanju vrlo brz i ne smiruje se,
• naglu slabost jedne strane tijela, spušten ugao usana ili otežan govor.

Ako je neko izgubio svijest i ne diše normalno, zovite 124 i počnite masažu srca ako znate kako. Dispečer će vas voditi kroz korake.

Kako se lupanje srca osjeća

NHS opisuje da otkucaji mogu biti:

• ubrzani, kao da srce “juri”,
• jaki, kao da udara u grudni koš,
• nepravilni, s pauzom ili dodatnim otkucajem (“preskakanje”),
• osjetni u grudima, vratu ili grlu.

Traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, rjeđe duže. Mnogi to najviše primijete navečer u krevetu, kad je tiho i kad leže na lijevom boku.

Najčešći uzroci lupanja srca

Kod većine ljudi lupanje srca nema veze s bolešću srca. Srce jednostavno reaguje na adrenalin, stimulanse ili promjene u tijelu.

Uzroci koje treba da provjeri ljekar

NHS među mogućim uzrocima navodi i stanja koja traže pregled:

• slabokrvnost zbog nedostatka željeza, uz umor, bljedilo i zadihanost,
• pojačan rad štitne žlijezde, uz mršavljenje, drhtanje ruku, nervozu i znojenje,
• poremećaji srčanog ritma, npr. atrijalna fibrilacija, kod koje je puls brz i potpuno nepravilan,
• bolesti srčanih zalistaka i druge bolesti srca,
• nizak šećer u krvi, posebno kod ljudi s dijabetesom koji piju tablete ili primaju inzulin.

Atrijalna fibrilacija je važna jer je češća poslije 60. godine i povećava rizik od moždanog udara. Često se otkrije baš zato što je neko osjetio lupanje ili nepravilan puls i otišao na EKG.

Kako izmjeriti puls kad srce lupa

Ljekaru mnogo znači ako mu kažete kakav je bio puls u trenutku tegoba. Britanska fondacija za srce navodi da je normalan puls odraslih u mirovanju obično između 60 i 100 otkucaja u minuti (BHF, puls).

1. Sjednite. Kažiprst i srednji prst stavite na unutrašnju stranu zgloba, ispod palca. Ne koristite palac, jer i on ima svoj puls.
2. Brojite otkucaje 30 sekundi i pomnožite s dva. Ako je ritam nepravilan, brojite cijelu minutu.
3. Zapišite broj, vrijeme, šta ste radili i da li je ritam bio pravilan.

Aparat za pritisak takođe pokazuje puls, a neki i znak za nepravilan ritam. Pametni satovi mogu pomoći, ali ne zamjenjuju EKG.

Šta učiniti kad srce počne lupati

Ako nemate nijedan od hitnih znakova:

1. Sjednite i olabavite odjeću oko vrata.
2. Dišite polako: udah kroz nos na četiri, izdah kroz usta na šest. Nekoliko minuta ovakvog disanja smiruje tijelo kod lupanja zbog stresa.
3. Popijte čašu vode, posebno ako je vruće ili ste se znojili.
4. Izmjerite puls i zapišite ga.
5. Ako lupanje prođe za nekoliko minuta i osjećate se dobro, nastavite dan, ali zapišite šta se desilo.

NHS navodi da pomaže izbjegavati ono što lupanje pokreće: stres, pušenje, kafu i alkohol. Vrijedi nekoliko sedmica voditi mali dnevnik: kada se lupanje javlja, šta ste prije toga jeli ili pili, kako ste spavali. Često se obrazac pokaže sam.

Kada zakazati pregled

NHS savjetuje pregled kod ljekara porodične medicine ako:

• se lupanje stalno vraća,
• traje duže od nekoliko minuta,
• se pogoršava,
• imate bolest srca ili je neko u porodici imao bolest srca ili iznenadnu smrt u mladosti.

Pregled je dobar i ako vam je puls u mirovanju stalno iznad 100, ako je nepravilan, ako se lupanje javlja pri naporu ili ako se uz njega javlja vrtoglavica. Ljekar će obično uraditi EKG, a po potrebi i Holter, koji bilježi rad srca 24 sata ili duže, te krvne nalaze.

Ako lupanje dolazi s vrtoglavicom pri ustajanju, pročitajte i tekst nizak pritisak: simptomi i šta odmah uraditi.

Glog i valerijana: tradicija za “nervozno srce”

Kod nas se uz lupanje srca zbog nervoze tradicionalno pije čaj od gloga ili valerijane. Evropska agencija za lijekove (EMA) list i cvijet gloga priznaje kao tradicionalnu biljku za ublažavanje prolaznih nervoznih srčanih tegoba, poput lupanja srca ili osjećaja dodatnog otkucaja zbog blage uznemirenosti, ali tek nakon što je ljekar isključio ozbiljnu bolest (EMA, monografija za list i cvijet gloga). Ista monografija kaže da se ljekaru treba javiti ako tegobe traju duže od dvije sedmice ili se pogoršaju, a odmah ako se jave bol u predjelu srca, otok nogu ili otežano disanje.

Priznanje je “tradicionalno”, što znači da se zasniva na dugoj upotrebi, a ne na kliničkim studijama.

U gotovim mješavinama glog se najčešće spaja s valerijanom:

• Hypertea je čaj od cvijeta i lista gloga, korijena valerijane, lista breze, šipka, hajdučke trave i lista bijele imele. Pije se bez šećera, dva do tri puta dnevno prije obroka.
• HydroMax je mješavina lista i cvijeta gloga, valerijane, breze, šipka, kunice i bijele imele. Kuha se kratko i pije nakon obroka.

Ovo su dodaci prehrani, a ne lijekovi za srčani ritam. Važno:

• Prvo pregled, pa čaj. Lupanje srca čiji uzrok ne znate ne “liječi” se čajem.
• Ako pijete lijekove za srce, ritam, pritisak ili razrjeđivanje krvi, prije upotrebe pitajte ljekara.
• Valerijana može izazvati pospanost; ne vozite ako ste nakon čaja pospani i ne kombinujte je s tabletama za spavanje ili smirenje bez savjeta ljekara.
• Nije za trudnice, dojilje i djecu.

Više o glogu, pripremi i oprezu pročitajte u tekstu čaj od gloga, a ostale proizvode pogledajte u kategoriji Srce i pritisak.

Navike koje smiruju srce

• Kafa do podneva, i ne više od dvije do tri šoljice dnevno, ako vam ljekar ne kaže drugačije.
• Alkohol rijetko; kod mnogih ljudi upravo on pokreće večernje i noćno lupanje.
• Bez cigareta, uključujući elektronske.
• Redovan san, sedam do osam sati.
• Kretanje: brza šetnja većinu dana u sedmici. Ako vam srce lupa pri naporu, prvo pregled.
• Pritisak pod kontrolom: visok pritisak dugoročno opterećuje srce. Pročitajte kako sniziti pritisak prirodnim putem.

Ukratko

Lupanje srca je najčešće bezazlena reakcija na stres, kafu, alkohol ili loš san. Izmjerite puls, zapišite kada se javlja i smanjite okidače. Ako se ponavlja, traje ili je puls nepravilan, zakažite EKG. A ako uz lupanje dođu bol u grudima, kratak dah ili nesvjestica, ne čekajte: zovite 124.

Tekst je informativan i ne zamjenjuje savjet ljekara ili farmaceuta. Proizvodi u ponudi su dodaci prehrani i kozmetički preparati, ne lijekovi.