Savjeti › Srce i tlak

Lupanje srca: uzroci, kada je bezazleno i kada je opasno

Objavljeno 23. rujna 2026.

Lupanje srca je osjećaj da vam srce tuče jako, brzo, nepravilno ili „preskače“. Najčešći uzroci su stres i anksioznost, kava, alkohol, nikotin, napor, loš san, a kod žena i menopauza; kod većine ljudi je bezazleno i prođe samo. Ali ako uz lupanje osjetite bol u prsima, kratak dah, nesvjesticu ili lupanje ne prestaje, odmah nazovite hitnu pomoć (112).

Prvo: kada je lupanje srca hitno

Ovaj dio stavljamo na početak jer je najvažniji. Britanska javna zdravstvena služba NHS savjetuje da se odmah nazove hitna pomoć ako lupanje srca ne prestaje ili ako ga prate bol u prsima, kratak dah ili osjećaj nesvjestice (NHS, lupanje srca).

Nazovite 112 ako uz lupanje srca imate:

• bol, pritisak, stezanje ili žarenje u prsima, koje se može širiti u ruku, vrat, čeljust ili leđa,
• kratak dah ili osjećaj gušenja,
• nesvjesticu, jaku vrtoglavicu ili ste izgubili svijest,
• lupanje koje ne prestaje, ili je puls u mirovanju vrlo brz i ne smiruje se,
• naglu slabost jedne strane tijela, spušten kut usana ili otežan govor.

Ako je netko izgubio svijest i ne diše normalno, nazovite 112 i počnite masažu srca ako znate kako. Dispečer će vas voditi kroz korake.

Kako se lupanje srca osjeća

NHS opisuje da otkucaji mogu biti:

• ubrzani, kao da srce „juri“,
• jaki, kao da udara u prsni koš,
• nepravilni, sa stankom ili dodatnim otkucajem („preskakanje“),
• osjetni u prsima, vratu ili grlu.

Traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, rjeđe dulje. Mnogi to najviše primijete navečer u krevetu, kad je tiho i kad leže na lijevom boku.

Najčešći uzroci lupanja srca

Kod većine ljudi lupanje srca nema veze s bolešću srca. Srce jednostavno reagira na adrenalin, stimulanse ili promjene u tijelu.

Uzroci koje treba provjeriti liječnik

NHS među mogućim uzrocima navodi i stanja koja traže pregled:

• slabokrvnost zbog nedostatka željeza, uz umor, bljedilo i zaduhu,
• pojačan rad štitnjače, uz mršavljenje, drhtanje ruku, nervozu i znojenje,
• poremećaji srčanog ritma, npr. fibrilacija atrija, kod koje je puls brz i potpuno nepravilan,
• bolesti srčanih zalistaka i druge bolesti srca,
• nizak šećer u krvi, posebno kod ljudi s dijabetesom koji piju tablete ili primaju inzulin.

Fibrilacija atrija je važna jer je češća nakon 60. godine i povećava rizik od moždanog udara. Često se otkrije upravo zato što je netko osjetio lupanje ili nepravilan puls i otišao na EKG.

Kako izmjeriti puls kad srce lupa

Liječniku puno znači ako mu kažete kakav je bio puls u trenutku tegoba. Britanska zaklada za srce navodi da je normalan puls odraslih u mirovanju obično između 60 i 100 otkucaja u minuti (BHF, puls).

1. Sjednite. Kažiprst i srednji prst stavite na unutarnju stranu zgloba, ispod palca. Ne koristite palac jer i on ima svoj puls.
2. Brojite otkucaje 30 sekundi i pomnožite s dva. Ako je ritam nepravilan, brojite cijelu minutu.
3. Zapišite broj, vrijeme, što ste radili i je li ritam bio pravilan.

Tlakomjer također pokazuje puls, a neki i znak za nepravilan ritam. Pametni satovi mogu pomoći, ali ne zamjenjuju EKG.

Što učiniti kad srce počne lupati

Ako nemate nijedan od hitnih znakova:

1. Sjednite i olabavite odjeću oko vrata.
2. Dišite polako: udah kroz nos na četiri, izdah kroz usta na šest. Nekoliko minuta ovakvog disanja smiruje tijelo kod lupanja zbog stresa.
3. Popijte čašu vode, posebno ako je vruće ili ste se znojili.
4. Izmjerite puls i zapišite ga.
5. Ako lupanje prođe za nekoliko minuta i osjećate se dobro, nastavite dan, ali zapišite što se dogodilo.

NHS navodi da pomaže izbjegavati ono što lupanje pokreće: stres, pušenje, kavu i alkohol. Vrijedi nekoliko tjedana voditi mali dnevnik: kada se lupanje javlja, što ste prije toga jeli ili pili, kako ste spavali. Često se obrazac pokaže sam.

Kada se naručiti na pregled

NHS savjetuje pregled kod obiteljskog liječnika ako:

• se lupanje stalno vraća,
• traje dulje od nekoliko minuta,
• se pogoršava,
• imate bolest srca ili je netko u obitelji imao bolest srca ili iznenadnu smrt u mladosti.

Pregled je dobar i ako vam je puls u mirovanju stalno iznad 100, ako je nepravilan, ako se lupanje javlja pri naporu ili ako se uz njega javlja vrtoglavica. Liječnik će obično napraviti EKG, a po potrebi i Holter, koji bilježi rad srca 24 sata ili dulje, te krvne nalaze.

Ako lupanje dolazi s vrtoglavicom pri ustajanju, pročitajte i tekst nizak tlak: simptomi i što odmah učiniti.

Glog i valerijana: tradicija za „nervozno srce“

Kod nas se uz lupanje srca zbog nervoze tradicionalno pije čaj od gloga ili valerijane. Europska agencija za lijekove (EMA) list i cvijet gloga priznaje kao tradicionalnu biljku za ublažavanje prolaznih nervoznih srčanih tegoba, poput lupanja srca ili osjećaja dodatnog otkucaja zbog blage uznemirenosti, ali tek nakon što je liječnik isključio ozbiljnu bolest (EMA, monografija za list i cvijet gloga). Ista monografija kaže da se liječniku treba javiti ako tegobe traju dulje od dva tjedna ili se pogoršaju, a odmah ako se jave bol u predjelu srca, oticanje nogu ili otežano disanje.

Priznanje je „tradicionalno“, što znači da se temelji na dugoj uporabi, a ne na kliničkim studijama.

U gotovim mješavinama glog se najčešće spaja s valerijanom. Hypertea je takav čaj, od cvijeta i lista gloga, korijena valerijane, lista breze, šipka, stolisnika i lista bijele imele. Pije se bez šećera, dva do tri puta dnevno prije obroka.

To je dodatak prehrani, a ne lijek za srčani ritam. Važno:

• Prvo pregled, pa čaj. Lupanje srca čiji uzrok ne znate ne „liječi“ se čajem.
• Ako pijete lijekove za srce, ritam, tlak ili razrjeđivanje krvi, prije uporabe pitajte liječnika.
• Valerijana može izazvati pospanost; ne vozite ako ste nakon čaja pospani i ne kombinirajte je s tabletama za spavanje ili smirenje bez savjeta liječnika.
• Nije za trudnice, dojilje i djecu.

Više o glogu, pripremi i oprezu pročitajte u tekstu čaj od gloga, a ostale proizvode pogledajte u kategoriji Srce i tlak.

Navike koje smiruju srce

• Kava do podneva, i ne više od dvije do tri šalice dnevno, ako vam liječnik ne kaže drukčije.
• Alkohol rijetko; kod mnogih ljudi upravo on pokreće večernje i noćno lupanje.
• Bez cigareta, uključujući elektroničke.
• Redovit san, sedam do osam sati.
• Kretanje: brza šetnja većinu dana u tjednu. Ako vam srce lupa pri naporu, prvo pregled.
• Tlak pod kontrolom: visoki tlak dugoročno opterećuje srce. Pročitajte kako sniziti tlak prirodnim putem.

Ukratko

Lupanje srca je najčešće bezazlena reakcija na stres, kavu, alkohol ili loš san. Izmjerite puls, zapišite kada se javlja i smanjite okidače. Ako se ponavlja, traje ili je puls nepravilan, naručite se na EKG. A ako uz lupanje dođu bol u prsima, kratak dah ili nesvjestica, ne čekajte: nazovite 112.

Tekst je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika ili ljekarnika. Proizvodi u ponudi su dodaci prehrani i kozmetički proizvodi, ne lijekovi.