Savjeti › Zglobovi i mišići

Kako smanjiti mokraćnu kiselinu: ishrana, giht i kada lijekovi

Objavljeno 10. oktobar 2026.

Mokraćna kiselina (na nalazu često „urati“ ili „urična kiselina“) nastaje kad tijelo razgrađuje purine, tvari kojih ima u svakoj ćeliji i u mnogo namirnica. Kad je u krvi ima previše duže vrijeme, u zglobovima se mogu stvoriti oštri kristali. Tada nastaje giht (urični artritis): prema britanskoj zdravstvenoj službi NHS nagla, jaka bol u zglobu, najčešće u nožnom palcu, uz vruću, otečenu i crvenu kožu.

Ovdje je šta o snižavanju mokraćne kiseline kažu izvori koji se mogu provjeriti: koje vrijednosti znače šta, šta jesti i piti, koliko pomaže mršavljenje, šta je s višnjama, kafom i „čajem protiv gihta“, kako ublažiti napad i kada trebaju lijekovi. Važno je reći unaprijed: ishrana pomaže, ali kod gihta s čestim napadima tek lijek obično spusti urate na ciljnu vrijednost.

Mokraćna kiselina u krvi: vrijednosti na nalazu

MedlinePlus, služba američke Nacionalne medicinske biblioteke, navodi ove normalne vrijednosti. Naše laboratorije urate iskazuju u µmol/L, pa smo ih preračunali i zaokružili:

Raspon koji vaša laboratorija ispisuje uz rezultat može se malo razlikovati od ovoga. Rezultat od 420 µmol/L odgovara otprilike 7 mg/dL: za ženu je na gornjoj granici, a za osobu koja već ima giht iznad je cilja liječenja.

Dvije stvari koje se često ne kažu:

• Povišena mokraćna kiselina nije isto što i giht. MedlinePlus navodi da mnogi ljudi imaju povišene urate bez ikakvih tegoba i da to ne znači uvijek bolest koju treba liječiti.
• Tokom napada nalaz može biti normalan. Zato NICE savjetuje da se, ako je sumnja na giht jaka, a urati su ispod 360 µmol/L, analiza ponovi najmanje dvije sedmice nakon što se napad smiri.

MedlinePlus navodi i da četiri sata prije vađenja krvi ne treba jesti ni piti, osim ako vam kažu drugačije, te da neki lijekovi (među njima aspirin i niacin) mijenjaju rezultat. Lijekove zbog nalaza ne prekidajte sami.

Zašto je mokraćna kiselina povišena

NHS kao faktore rizika za giht navodi:

• prekomjernu tjelesnu težinu i alkohol,
• diuretike (tablete za izmokravanje) i neke lijekove za pritisak, poput ACE inhibitora,
• visok holesterol, visok pritisak, bolesti bubrega, artrozu i šećernu bolest,
• menopauzu, operaciju ili povredu,
• muški spol i stariju dob; giht se javlja i u porodicama.

MedlinePlus među uzrocima visokih urata dodaje hranu bogatu purinima, fruktozu, dehidraciju i bolesti bubrega i štitne žlijezde. Ako vam uz visoke urate ljekar nađe i visok holesterol, pročitajte kako smanjiti holesterol: iste promjene ishrane pomažu kod oboje.

Simptomi gihta: kako izgleda napad

Prema NHS-u i smjernicama NICE napad gihta prepoznaje se po ovome:

• bol počinje naglo, često preko noći, i vrlo je jaka,
• najčešće je zahvaćen zglob nožnog palca, ali može i stopalo, skočni zglob, koljeno, šaka, ručni zglob ili lakat,
• koža iznad zgloba je vruća, otečena i crvena,
• i dodir čaršafa može boljeti.

Arthritis UK, britansko udruženje za artritis, navodi da je napad najjači u prvih 12 do 24 sata i da obično traje pet do sedam dana; NHS kaže da neliječen napad traje sedmicu do dvije. Giht je oko četiri puta češći kod muškaraca. Žene ga rijetko dobiju prije menopauze, jer estrogen pomaže bubrezima da izluče urate, a nakon nje rizik raste.

Ako bol u koljenu nije nastala naglo nego se razvijala polako, uz napor, uzroci su najčešće drugi; više u tekstu bol u koljenima.

NHS kao okidače napada navodi bolest s visokom temperaturom, previše alkohola ili vrlo obilan obrok, dehidraciju, povredu zgloba i neke lijekove. Bez liječenja napadi se vraćaju sve češće, a dugotrajno visoki urati mogu oštetiti zglobove, stvoriti tvrde čvoriće pod kožom (tofe, najčešće na ušima, prstima i laktovima) i kamen u bubregu.

Kako smanjiti mokraćnu kiselinu ishranom

Najprije poštena napomena. Britanske smjernice NICE (1.4.1) kažu da nema dovoljno dokaza da ijedna posebna ishrana sprečava napade ili snižava urate, i savjetuju uravnoteženu ishranu. Evropske preporuke reumatologa (EULAR 2016) ipak savjetuju svima s gihtom da izbjegavaju alkohol (posebno pivo i žestoka pića), zaslađena pića, vrlo obilne obroke i previše mesa i morskih plodova te da biraju mliječne proizvode s malo masti. Ishrana je dakle važna, ali sama obično ne spusti urate onoliko koliko lijek.

Šta ne jesti kod gihta: hrana bogata purinima

Britansko društvo za giht (UK Gout Society) namirnice dijeli ovako:

Isti izvor navodi da je kod vegetarijanske ishrane bogate purinima (na primjer iz leće) giht znatno rjeđi nego kod ishrane bogate mesom, pa grah i leću ne morate izbaciti. Arthritis UK dodaje da obrano mlijeko i jogurt s malo masti mogu pomoći da se spriječe napadi.

Paradajz, jaja i riba. Jaja su na spisku namirnica s malo purina. Paradajz nije bogat purinima, ali UK Gout Society navodi da neki ljudi primijete da im jagode, narandže, paradajz ili orašasti plodovi izazovu napad, iako za to nema jasnog objašnjenja; ako vam se to desilo, izbjegavajte ih. Kod ribe je problem sitna plava riba i školjke, a MedlinePlus među morskim plodovima koji podižu urate navodi i tunu.

Alkohol, posebno pivo

Alkohol podiže mokraćnu kiselinu na više načina, a pivo je najgore jer i samo sadrži puno purina. UK Gout Society navodi studiju u kojoj je giht bio dva i po puta češći kod muškaraca koji su pili dvije flaše piva dnevno, dok dvije čaše vina dnevno nisu bile povezane s većim rizikom. Arthritis UK kaže da i žestoka pića podižu urate, a da male količine vina ne izgledaju kao okidač napada.

NHS savjetuje da ne popijete više od 14 jedinica alkohola sedmično i da imate nekoliko dana bez alkohola. Jedna jedinica je otprilike 2,8 dl piva od 3 do 4 % ili 25 ml žestokog pića. Opijanje može izazvati napad čak i kod ljudi koji uzimaju lijekove za giht. Ako želite prestati, pročitajte kako prestati piti alkohol.

Zaslađena pića i fruktoza

UK Gout Society navodi da hrana i pića zaslađeni fruktozom (na deklaraciji „glukozno-fruktozni sirup“ ili „kukuruzni sirup“) i zaslađeni sokovi povećavaju rizik od gihta i broj napada. Kupovni voćni sokovi, posebno iz koncentrata, nisu zamjena za voće. NHS savjetuje da ne pijete puno slatkih pića i ne jedete puno slatkih grickalica. Svježe voće je u redu: prema Arthritis UK njegova korist nadmašuje šećer koji sadrži.

Tečnost

NHS savjetuje da pijete dovoljno tečnosti da ne budete dehidrirani, osim ako vam ljekar nije rekao drugačije (na primjer zbog srca ili bubrega). UK Gout Society kao opće pravilo navodi oko 1,5 litara tečnosti dnevno, a Arthritis UK najmanje 2 litra vode onima koji su imali kamen u bubregu. Čaj i kafa računaju se u tu količinu, alkohol ne.

Kafa, višnje i vitamin C: šta kažu dokazi

• Kafa. UK Gout Society navodi da je pijenje kafe kod nekih ljudi povezano s malo nižom mokraćnom kiselinom nego isto toliko čaja. To je zapažanje, a ne razlog da počnete piti kafu.
• Višnje i trešnje. Arthritis UK navodi da istraživanja upućuju na to da mogu smanjiti rizik od napada, posebno uz alopurinol. Dokazi su iz posmatranja i malih ispitivanja; višnje mogu biti dio ishrane, ali lijek ne zamjenjuju.
• Vitamin C. NHS kaže da o dodacima vitamina C pitate ljekara. Cochraneov pregled iz 2021. našao je samo dva mala ispitivanja dodataka ishrani kod gihta: vitamin C snizio je urate za 0,014 mmol/L, a alopurinol u istom ispitivanju za 0,118 mmol/L, dakle oko osam puta više. Kvalitet dokaza je nizak.

Čaj protiv gihta

U pretraživaču se nude „čaj protiv gihta“ i biljni recepti. Nijedan od njih nije dokazano snizio mokraćnu kiselinu niti spriječio napade, a smjernice NICE ne preporučuju nijednu posebnu ishranu ni napitak. Nezaslađen čaj se ipak računa u tečnost koju treba piti, i u tome je njegova korist. Ako uzimate lijekove, provjerite kombinacije u tekstu biljni čaj i lijekovi.

Tjelesna težina i kretanje

Prema UK Gout Society samo mršavljenje može sniziti mokraćnu kiselinu i broj napada, a manje kilograma rasterećuje i koljena, kukove i stopala. Važno je smršati polako: i NHS i Arthritis UK upozoravaju na drastične dijete i gladovanje, jer naglo mršavljenje podiže urate i može izazvati napad. Arthritis UK ne preporučuje ni dijete s mnogo mesa (tipa Atkins), zbog purina.

NHS savjetuje redovno kretanje, ali bez vrlo napornog vježbanja i velikog opterećenja zglobova, te prestanak pušenja.

Kako ublažiti napad gihta

NHS za vrijeme napada savjetuje:

• lijek uzmite što prije; trebao bi početi djelovati u roku od dva dana,
• odmarajte i podignite nogu ili ruku,
• hladite zglob: led ili kesica smrznutog povrća umotana u peškir, najviše 20 minuta odjednom,
• pijte puno vode, osim ako vam ljekar nije rekao drugačije,
• noću sklonite čaršaf sa zgloba,
• ne opterećujte zglob i ne pritišćite ga, jer to pojačava bol.

Napad se prema NHS-u obično liječi nesteroidnim antiinflamatornim lijekom, poput ibuprofena. Smjernice NICE (1.3.1) kao prvi izbor navode antiinflamatorni lijek, kolhicin ili kratko liječenje kortikosteroidom u tabletama, zavisno od drugih bolesti i lijekova koje osoba uzima. Evropske preporuke EULAR savjetuju da liječenje počne što ranije, najbolje u roku od 12 sati od početka napada. Koji lijek je za vas siguran (želudac, bubrezi, lijekovi protiv zgrušavanja krvi), pitajte ljekara ili farmaceuta.

Vruć, otečen zglob u napadu ne masirajte: NHS savjetuje da ga ne pritišćete. Ako uz to imate temperaturu, pogledajte dio „Kada ljekaru“ niže.

Lijekovi za snižavanje mokraćne kiseline

Kad se napadi ponavljaju, ishrana obično nije dovoljna. Smjernice NICE (1.5.1) liječenje koje snižava urate nude ljudima s gihtom koji imaju:

• česte ili teške napade,
• hroničnu bolest bubrega (stadij 3 do 5),
• terapiju diureticima,
• tofe ili hronični urični artritis.

Ostalima ljekar može predložiti isto već nakon prvog napada. Prvi izbor su alopurinol ili febuksostat (NICE 1.5.8), a ljudima koji su imali infarkt, moždani udar ili nestabilnu anginu alopurinol (1.5.9). Liječenje počinje malom dozom, najmanje dvije do četiri sedmice nakon što se napad smiri, a doza se povećava prema nalazima urata jednom mjesečno dok se ne postigne cilj ispod 360 µmol/L. Na početku liječenja napadi mogu biti češći, pa ljekar za to vrijeme može propisati kolhicin (NICE 1.5.12).

NHS upozorava da je lijek za snižavanje urata važno uzimati redovno, i kad više nemate tegoba; to je obično doživotno liječenje. Koji lijek, u kojoj dozi i koliko dugo, odluka je ljekara, a ne nešto što se mijenja samo.

Kada ljekaru

• Kad prvi put imate simptome gihta.
• Kad uobičajeno liječenje napada ne pomaže ili se napadi ponavljaju.
• Kad vam je na nalazu mokraćna kiselina povišena, a niste sigurni šta to znači za vas.
• Kad uzimate diuretike ili lijekove za pritisak, a imate napade gihta: lijekove ne mijenjajte sami.

Isti dan ljekaru (ili u hitnu službu ako ljekar nije dostupan) ako je zglob naglo otekao i boli, a uz to bol raste, imate visoku temperaturu ili vam je hladno i tresete se, ili vam je muka i ne možete jesti. NHS upozorava da to može biti infekcija u zglobu, koja traži hitno liječenje.

Ostale tekstove o bolovima u zglobovima i mišićima naći ćete u kategoriji zglobovi i mišići; kako se giht razlikuje od jutarnje ukočenosti kod artroze, pročitajte u tekstu jutarnja ukočenost zglobova.

Ukratko

Tekst je informativan i ne zamjenjuje savjet ljekara ili farmaceuta. Proizvodi u ponudi su dodaci prehrani i kozmetički preparati, ne lijekovi.